Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


 


riječki dvoglavi orao

Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Novak Silvije

Prof. dr. sc. Silvije Novak, hrvatski liječnik, hematologRođen: Zagreb 28. prosinac 1900.
Umro: Rijeka, 25. siječnja 1988.

Roditelji: Vjenceslav (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.) i ??
Braća i sestre: sedmero braće i sestara

Adresa u Rijeci: Strossmayerova 11, tel.br: 32

Prof. dr. sc. Silvije Novak, hrvatski liječnik, hematolog, jedan od osnivača Riječkog Medicinskog fakulteta i predstojnik interne klinike Sušačke bolnice. Najmlađi sin senjskog književnika Vjenceslava Novaka. Posebno se bavio hematologijom te je 1935. objavio prvu hematološku monografiju na hrvatskom jeziku. Istaknuo se i kao klinički učitelj. Korijenima Primorac ali rođen u Zagrebu.

Silvijev otac Vjenceslav Novak je rođen u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju. Oženio se mlad i imali su sedmero djece.

Silvije Novak je srednju školu završio u Zagrebu.

1925. u Zagrebu završava studij medicine.

1932. završava specijalizaciju iz interne medicine.

Radio je u zagrebačkoj "Zakladnoj bolnici" na Sv. Duhu gdje je zajedno s dr. Ivanom Hugom Botterijem (1934.-1936.) već objavio prvi udžbenik o hematologiji na hrvatskom jeziku.

Prof. dr. sc. Silvije Novak, hrvatski liječnik, hematolog
Liječnici i časne sestre milosrdnice Opće javne banovinske bolnice kralja Aleksandra I. u Sušaku 1941. Treći slijeva stoji prim. dr. Silvije Novak, a šesti dr. Zdravko Kučić

1935. godine Silvije Novak, kao mladi specijalist interne medicine, dolazi iz Zagreba na Sušak na interni odjel novoizgrađene Banovinske Bolnice. Tu je organizirao i vodio interni odjel do 1942.

Tokom Drugog svijetskog rata, zbog antifašističkog djelovanja cjelokupnoga bolničkog osoblja i velikih vojnih gubitaka na goransko-ličko-kordunaškom ratištu, talijanske su vlasti u lipnju 1942. doslovce ispraznile bolnicu i u nju smjestile svoju vojsku. Bolesnici se premještaju u riječku bolnicu, a svi liječnici i osoblje koje nije rođenjem iz hrvatskih krajeva pripojenih Kraljevini Italiji, protjeruju se u NDH. U srpnju 1942. protjeran je i doktor Silvije Novak.

Nakon evakuacije iz bolnice 1942. godine, Silvije Novak se vraća u Zagreb.
1943., nakon dolaska u Zagreb radio je kao predstojnik internog odjela zagrebačke Zakladne bolnice na Rebru, a potom voditelj hematološkog odjela Klinike za unutarnje bolesti u Zagrebu.
1950. postaje sveučilišni profesor te izvanredni profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta.

1952. vraća se u sušačku bolnicu gdje je do 1971. vodio njezin interni odjel, kasnije Internu kliniku.

Na sjednici Republičkog vijeća NR Hrvatske 12. srpnja 1955. izglasan je Zakon o osnivanju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a sljedećega dana, 13. srpnja 1955., Andrija Štampar o tome izvješćuje Vijeće Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Dr. Silvije Novak je izabran za redovitog profesora i vršioca dužnosti dekana novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Rijeci. Dr. Silvije Novak je bio jedan od osnivača riječkoga Medicinskog fakulteta, njegov prvi redoviti profesor i prvi dekan.
Sutradan, 14. srpnja 1955., Savjet Sveučilišta u Zagrebu potvrđuje dr. Novaka za v. d. dekana i imenuje komisiju za predradnje osnivanju fakulteta. Funkciju Dekana vršio je u periodu od 1955. do 1958.
Vijeće Medicinskog fakulteta u Zagrebu imenuje prof. Novaka za dekana, ističući "…da će diplome izdavati Medicinski fakultet u Zagrebu sve dok ne budu upisani studenti u prvu godinu Medicinskog studija na Rijeci, a također do toga vremena studenti će biti promovirani na Medicinskom fakultetu u Zagrebu".

Prof. dr. sc. Silvije Novak, hrvatski liječnik, hematolog21. studenog 1955. u riječkoj Gradskoj vijećnici održao je uvodno predavanje na temu "Današnji značaj interne medicine", čime je i službeno započela prva akademska godina najstarijeg riječkog fakulteta. Na slici desno Prof. dr. Silvije Novak, prvi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Uoči samog otvaranja Medicinskog fakulteta u studenome 1955., Savjetodavna komisija za adaptaciju zgrada nekliničkih zavoda, o zgradi Ubožnice "Braće Branchetta" koja je bila namjenjena da bude zgrada budućeg Medicinskog fakulteta, daje porazno mišljenje.
Tako Prof. dr. Tomisiav Pinter (1899-1980) kaže: "…Mene je najjače impresionirao mrak u tim prostorijama, mali prozori i mnoštvo neosvijetljenih kutova, razmjerno vrlo uski hodnici. Sve je to disalo nekom mračnom austrougarskom pobožnošću, kao nekom svetačkom željom da bi stari i nemoćni ljudi imali što manje od života i što više mislili na smrt."
Deset godina kasnije, u pismu Eugenu Cerkovniku (Kamenska, Russia, 1904 – Rijeka, Croatia 1985), prof. Pinter piše: "…ogromna je zasluga riječkih arhitekata – inženjera Uhlika i ondašnjeg dekana prof. Silvija Novaka za radikalnu preobrazbu zgrade Branchetta. Želio bih da se njihova zasluga ne zaboravi."

Bio je predsjednik Udruženja internista Jugoslavije.

 

KARIJERA:

 

RADOVI:

 

NAGRADE I ODLIČJA:

 

Kreirao: - Nenad Labus
           - SEAS

Izvori:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice