Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


 


riječki dvoglavi orao

Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Darko Deković: Pronađen autograf Poglajenova popisa Riječkih kanonika

Jedini dosad poznati popisi riječkih kanonika jesu onaj Ivana Koblera s konca 19. st.1 i Poglajenov2 objavljen 1930. o pedesetoj obljetnici piščeve smrti3 u časopisu „Fiume".

Autograf Poglajenova popisa nedavno je pronađen u pismohrani riječkog kaptola s naslovom: "Serie dei Canonici di Fiume tratta dagli Atti dell'Archivio Capitolare e Municipale". Ima 12 listova i korice od tankog papira. Pisan je smeđom tintom i vrlo sitnim, mjestimice nečitkim slovima. Popisani su riječki kanonici od 1395. do 1879. i to po godinama. Uz to je upisan poneki izvor iz kojeg su uzimani podaci i povijesni događaji vezani za to vrijeme ili osobu.

Imena i prezimena kanonika pisana su talijanskim pravopisom, ali je zadržan oblik kako je ime glasilo u izvorniku kojim se pisac služio. Tako se prezime JAKOMINIĆ, kad je uzeto iz glagoljske isprave, piše JAKOMINICH, a ista osoba, kad joj je prezime prepisano iz latinske isprave, nosi naziv GIACOMINI4.

Među rukopisima, pisanima talijanskim jezikom, najzanimljiviji je onaj sa 2. stranice, gdje uz imena kanonika od 1545. do 1554. piše: "Da un antico Quaderno Glagolitico dell'Archivio Capitolare", i uz imena od 1554. do 1556. gdje piše: "Dal suddetto quaderno con caratteri latini".

Koristeći se poznatom godinom nastanka ovog glagoljskog predloška (1545—1556.) te imenima koja se spominju u autografu, utvrdio sam da je Poglajenu kao izvor poslužio Glagoljski rukopis "Zapisnik misni kaptola riečkoga g. 1545-1555."5 koji se čuva u Arhivu Hrvatske.

Taj je glagoljski rukopis obradio Rudolf Strohal6 u Starinama JAZU, knj. 34. Prikaz je pomalo površan: transliteracija je netočna, cijeli su odlomci ispušteni i nije upozoreno na krivo uvezane stranice.

"Zapisnik misni..." prikazuje i Vjekoslav Štefanić u svojem radu "Glagoljica u Rijeci". Pri tom se osvrće na Strohalovu obradu, a za sam rukopis tvrdi da je to "...najveći i najzanimljiviji glagoljski tekst iz Rijeke", te da se u njemu odražava unutarnje poslovanje riječkoga kaptola, a i život grada Rijeke. Štefanić naglašava veliku važnost tog rukopisa za proučavanje jezika i povijesti Rijeke.7

Glagoljsku bilježnicu "Zapisnik misni..." predao je, prema pisanju R. Strohala8, Kraljevskoj zemaljskoj pismohrani u Zagrebu Josip Poglajen. Na njoj je i naknadni zapis latinicom: "Poglajen na Rieci" koji spominje i Štefanić u prije navedenom radu9.

Na pretpostavku da je Kobler koristio Poglajenov popis kanonika, ukazuje nekoliko činjenica:

— Jedini izvor za popis riječkih kanonika u razdoblju od 1545. do 1556. glagoljski "Zapisnik misni..." već je za Poglajenova života u Zagrebu, a Kobler, koji svoje djelo tiska dvadesetak godina nakon Poglajenove smrti, ne spominje ga ni među izvorima koje, doduše, vrlo rijetko navodi, a ni među glagoljskim riječkim spomenicima. Da je za njega znao, sigurno bi ga spomenuo uz sličan misni zapisnik iz 1605, također pisan glagoljicom (danas izgubljen).10

— Svi kanonici iz Poglajenova rukopisa, pa i oni iz spomenute glagoljske bilježnice, nalaze se i u Koblerovu popisu koji ima samo jednog kanonika više od Poglajena, (ne računajući petoricu kanonika koji su bili članovi zbora nakon Poglajenove smrti 1880.), a ako nije znao za glagoljski „Zapisnik misni..." iz 16. st, morao je podatke za to razdoblje prepisati od nekoga tko je taj dokument poznavao ili obradio.11

— Kobler, za razliku od Poglajena, gotovo sva kanonička imena piše ne samo talijanskim pravopisom nego i u talijanskom ili latinskom obliku, a različit je i način popisivanja. Kobler je kanonike popisao redom kako su obavljali svoju službu i uz svako je ime označio i godine kanonikata, a Poglajen je svoj popis sastavio tako daje za svaku godinu popisao one kanonike za koje bi našao podatke. Poglajenov je popis mnogo širi i pruža više podataka, a Koblerov je tek sažetak tog većeg popisa.

U časopisu "Fiume", kako je već spomenuto, o pedesetoj su obljetnici Poglajenove smrti objavljeni neki njegovi radovi, prvenstveno bilješke koje je sabrao iz pismohrane riječkog kaptola. One su dragocjene za proučavanje riječke povijesti, a časopis "Fiume" objavio ih je samo djelomice i "prema svom izboru".12 Zbog političke usmjerenosti lista, pretpostavlja se da je izbor učinjen jednostrano i da su prešućeni vrijedni povijesni podaci.

Poglajenovje popis kanonika tiskan uz spomenute bilješke bez popratnih riječi i s neznatnim pogreškama 13. Što je sve iz njegovih bilježaka prešućeno, moći će se utvrditi tek nakon pronalaska ostalih njegovih rukopisa.

*


1       Kobler, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume. Rijeka, 1898, 90. str.

2        Josip Poglajen, riječki kanonik i povjesničar (+1880).

3        „Fiume" VIII, 106-180. str. Rijeka, 1930.

4       Poglajen, autograf, 1. i 2. str.

5         Sign. Naslov je latinicom na rukopisu napisao Ivan Kukuljević, kako to pretpostavlja i V. Štefanić u svojem članku „Glagoljica u Rijeci".

6       Strohal, Bilješke kaptola riječkoga iz 16. vijeka. Zagreb, 1913.

7       Štefanić, „Glagoljica u Rijeci", zbornik "Rijeka", Rijeka, 1954, 431-433. str.

8       Strohal, nav. dj.; 2.str.

9       Štefanić, nav. dj, 431. str.

10       Kobler, nav. dj, 193, str. Štefanić, nav. dj, 408. str.

11       Još prije Poglajena napisao je riječki kanonik i povjesničar Antun Cimiotti na latinskom jeziku povijest Rijeke koja se u rukopisu čuva u riječkoj znanstvenoj knjižnici i do danas je nitko nije objavio ni obradio. Poznato je da se Kobler, pišući svoju povijest oslanjao i na taj Cimiottijev rad, ali vjerojatno je spomenute podatke o kanonicima ipak uzeo od Poglajena. na što upućuje podudarnost i opći dojam koji ostavljaju oba djela.

12          „Taj je stari arhiv morao nestati za posljednjih decenija. To se, među ostalim, može zaključiti iz bilježaka, što ih jee iz tog arhiva bio sabrao riječki kanonik Josip Poglajen (+1880) a uredništvo revije „Fiume" po svojem izboru štampalo u istom listu g. 1931., VIII, 106-180," Štefanić, nav. dj, 394. str.

13 Na 159. str. za 1395. godinu stoji: "Ambrogio, Arcidiacono" i ispod toga: "Ambrogio, Parro- co" a u rukopisu je: "Ambrosis, Arcidiacono" i: ,Antonio, Parroco" (rkp, 1. str.) Na istoj str. za 1514. godinu na dnu popisa nedostaje MARTIN DMINIĆ i podatak daje kanonik od 1525. "Dminich Martino sino 1525." (rkp, 1. str.) Na istoj str. nedostaje 1520. god. sa tri kanonika: "1520: Gasparo Laurancich Archip. et Plebanus Dulinich Marcus, Dminich Martinus" (rkp, 1. str.). Na 160. str. za 1544. god. IVAN MARENDIC je upisan dvaput, a namjesto drugog puta mora stajati IVAN MAUROVlC "Maurovich Giovanni" (rkp, 2. str.) Na istoj str. pod istom god. između TERSATIĆA i MILČIĆA ispušten je BARTOL GRO- HOVAC "Grohovaz Bartol" (rkp, 2. str.) Na istoj str. pod 1545. god. kanonik BARBERlC je upisan kao BARNERIĆ "Barnerich". Na istoj str. pod. 1554. god. između GROHOVCA i ,,pre Giacoma" ispušten je IVAN BARBERlC, vanjski vikar i župnik "Giov. Barberich Vicario for: Parroco" (rkp, 2. str.) Na 161. str. u 1556. god. stoji prezime ,,Luxetich" i u tom obliku se piše do 1570. U rkp. stoji "Luketich" (rkp, 3. str.) Na istoj str. u 1556. god. iza SNAMBRIČA ispušten je IVAN MILČIĆ "Milcich giov." (rkp, 3. str.) Na str. 162, 1589. godina dvaput je upisana, jednom sa dva kanonika (FRANKOVIĆ i BI- ANCHINI), a drugi put sa osam kanonika među kojima su i dva prije spomenuta. Ovo je tiskarska pogreška. U rkp. je 1589. upisana samo jednom i sa osam kanonika. U istoj godini župnik FRAN MARGANIĆ upisan je kao MORGANIĆ (podvukao D.D.) i tako je upisivan do 1593. Na 163. str. u 1597. god. između KONDIĆA i DORClCA ispušten je ANTUN KAPITANIĆ "Kapitanich Ant." (rkp, 5. str.) Na 165. str. u 1627. god. kanonici KRUPČIĆ i FRANKOVIĆ moraju zamijeniti mjesta. Prema rkp. prvi je FRANKOVIĆ (rkp, 7. str.) Na 172. str. u 1716. godini iza popisa kanonika piše: ,,Quest'anno vacano i posti..." prema rkp. treba pisati: ,,Quest'anno vacavano i posti..." (rkp, 13. str.) Na 173. str. u 1730. god. stoji: "Rossi Sabbatini Pietro", treba dodati: "...Mauri." (rkp, 14. str.)


PRILOZI

 

PODACI O RIJEČKIM KANONICIMA IZ POGLAJENOVA RUKOPISA14


14 U prilozima ovom radu kod pisanja imena koristio sam se hrvatskim oblikom i pravopisom i to s obzirom na to da su riječki kanonici glagoljaši, kao što je i riječka crkva glagoljaška, i gotovo su svi Hrvati (prvi tudinac medu kanonicima jest Bianchini koji 1578. dolazi iz Ancone), a tako su im imena pisana i u glagoljskim izvorima. U zagradi sam stavio oblik prezimena kakav je u Poglajenovu rukopisu.


 

 

ARHIĐAKONI ZBOR. CRKVE SV. MARIJE U RIJECI
Ambroz, Ambrogio (spominje se) 1395.
Matej (spominje se) 1437.
Ivan MIKOLIĆ   1440-1445.
Vito MELĆERIĆ (spominje se) 1446.
Ivan N. (možda Nikolić)   1449-1469.
Dominik AGAPITIĆ   1474.
Ivan AGAPITO   ?-1501.
Ivan MARTINIĆ   1501-?
Gašpar LAVRENČIĆ (spominje se) 1520.
Ivan MARENDIĆ   1525-1544.
Bartol GROHOVAC   1545-1571.
Jakov JAKOMINIĆ (od 6. siječnja do stud.) 1571.
Ivan KOŠĆIĆ   1572-1573.
Ivan VALIĆ (spominje se) 1575.
Fran FRANKOVIĆ   1589-1613.
Ivan SUDENIĆ   1613-1625.
Matija KORTELAČIĆ   1626-1636.
Franjo URBANI   1636-1668.
Franjo CALUCCI   1668-1683.
Petar Antun GAUS naslov natpop ("arciprete") još od 1679. 1683-1693.
Matija BARČIĆ   1705-1710.
Nikola BARČIĆ   1711-1727.
Nikola TUDOROVIĆ   1728-1752.
Petar Fran SVILOKOSI od JURKOVIĆ   1752-1780.
Toma Martin de PERI   1782-1810.
Filip DUJMIĆ (samo imenovan) 1810.
Josip SPINGAROLI   1815-1820.
Fran LIVAK   1828-1838.
Antun CIMIOTTI   1838-1867.
Josip VISNER   1869-1876.
Gašpar VESPASIANO   1589.
Nikola KUČIĆ umro 1624. 1591-1597.
Matija KORTELAČIĆ   1601-1612.
Župnici Rijeke prema Poglajenovu rukopisu
Antun 1395.
Matej 1437.
Gašpar KREŽOLIĆ 1445.
Aleksandar VIDAČIĆ 1458- -1484.
Gašpar LAVRENČIĆ 1520.
Martin DIMINIĆ 1525.
Ivan BARBERIĆ 1544- -1556.
Ivan KOŠĆIĆ 1570- -1573.
Bartol SANDALIĆ (samo zamjenjuje Košeića) 1572.
Aleksandar DORIĆ (bio župnik prije 17. st.)  
Fran MARGANIĆ 1589-1596.
Nikola KUČIĆ 1597-1624.
Matija KORTELAČIĆ 1624-1626.
Bartol GROHOVAC 1626-1634.
Franjo URBANI 1634-1636.
Antun FRANKOVIĆ 1636-1641.
Franjo CALUCCI 1641-1669.
Andrija CALLI 1670-1679.
Petar Antun GAUS 1679-1683.
Fran ŠTEMBERG 1683-1684.
Antun de FIORINI (samo imenovan) 1684.
Petar Antun GAUS (administrator ,,pro temp.") 1684-1688.
Petar Marija MONALDI 1688-1737.
Petar Mauricij ROSSI SABBATINI 1737-1770.
Fran Augustin MONALDI 1771-1797.
Josip SPINGAROLLI 1797-1815.
Felice MONALDI 1815-1828.
Fran LIVAK 1828-1838.
Antun CIMIOTTI 1838-1847.
Fran SEBASTIJANČIĆ 1848-1863.
Ivan FIAMIN 1864-1879. i dalje.
Vanjski vikari u zbornoj crkvi sv. Marije u Rijeci
Ivan MIKOLIĆ 1437-1440. (a možda i kasnije)
Ivan BARBERIĆ 1514- -1556.
Ivan KOŠĆIĆ 1573.
Nikola BIANCHINI 1578- 1593.
Mihovil KONDIĆ 1594- -1616.
Ivan SUDENIĆ 1617- -1625.
Matej KORTELAČIĆ 1626-1635. ili 1636.
Franjo CALUCCI 1669- -1683.
Petar Antun GAUS 1683- 1693.
Ivan Bartol BARČIĆ (novi nasl. dekan) 1692- 1698.
Matija BARČIĆ (bez nasl. dekan) 1698- -1705.
Nikola BARČIĆ 1711- -1727.
Nikola TUDOROVIĆ 1728- -1752.
Petar Fran SVILOKOSI od JURKOVIĆ 1752- 1780.
Predstojnici (prepošti) Kanoničkog zbora Zborne crkve sv. Marije u RIjeci
Petar Antun GAUS 1679.
Josip VIZNER od 1869.
Ivan FIAMIN od 1877.
Kanonici s počasnim naslovom "Apostolski Protonotar"
Petar Marija MONALDI 1693- -1737.
Petar Mauricij ROSSI SABBATINI 1737- -1770.
Nikola TUDOROVIĆ 1728- -1752.
Petar Fran SVILOKOSI od JURKOVIĆ 1763- 1780.
Javni notari među kanonicima
Gašpar VESPASIANO 1589.
Nikola KUČIĆ 1591-1597. (umro 1624.)
Matija KORTELAČIĆ 1601-1612.

ZNANSTVENI NASLOVI KANONIKA                    (početak kanonikata)

Petar Antun GAUS dr teol. 1678.
Nikola BARČIĆ dr teol. 1682.
Petar Marija MONA LDI dr teol. 1682.
Sebastijan Marcel RASTELLI dr prava 1690.
Ivan Krstitelj ORLANDO dr prava 1711.
Ivan Antun BENZONI dr teol. i prava 1717.
Petar Mauricij ROSSI SABBATINI dr teol. 1728.
Petar Fran SVILOKOSI od JURKOVIĆ dr teol. 1737.
Fran Augustin MONALDI dr teol. 1738.
Josip SPINGAROLI dr teol. 1763.
Šimun Felice ORLANDO dr teol. 1780.
Toma de PERI dr teol. 1780.
Felice MONALDI dr teol. 1780.
Josip VISNER dr kanonskog prava 1846.
OPATI MEĐU KANONICIMA
Franjo ANDROCHA ("abbate mitrato") 1674 - 1681 (a možda i ranije)
Ivan Antun BENZONI ("abbas") 1730 - 1731
OPATI OPATIJE SV. JAKOV
Petar Fran SVILOKOSI od Jurković 1774- -1780.
Toma de PERI 1782- -1710.
Filip DUJMIĆ (imenovan od Francuza, nije preuzeo opatiju) 1810.
Josip SPIGNAROLI 1814. - 1820.
Fran LIVAK 1828. - 1838.
Antun CIMIOTTI 1838-1867
Josip VISNER (nije tražio opatiju unatoč svojemu pravu)  
Ivan FIAMIN 1877. do konca rkp
OPAT OPATIJE BELE STENE
Josip VISNER od 1847.
OPAT LIČA
Antun Petar GAUS ("abbate mitrato") 1688.

 

                                                       RIJEČKI KANONICI I ŽUPNICI OSTALIH MJESTA

Trsat
Ivan BARBERIĆ 1514- -1556.
Gašpar DORIĆ 1572- -1581.
Ivan SANDALIĆ 1590- -1596.
Matija KNEŽIĆ 1597- -1616.
Ivan COTIĆ 1624- -1628.
Trnova
Mihovil KONDIĆ (postaje župnikom) 1601.
Senožeće
Ivan SANDALIĆ 1629-1633
Jelšane
Fran ŠTEMBERG (postaje župnikom) 1684.
Klana
Šimun Felice ORLANDO (postaje župnikom) 1792.
Kostrena
Lovro MUNIER (postaje župnikom) 179.
Kanonici ostalih mjesta
Antun BENZONI do 1749. bakarski, a 1749-1760. riječki
Jakov DEVIĆ do 1717. pićanski, a 1717-1748. riječki
Stanislav SOKOLIĆ 1798. postaje đakovačkim kanonikom
Kanonici primljeni u zbor s nižim svećeničkim redom ( "minoristi")
Šimun Vinko BENZONI 1713.
Antun LUMAGA 1731.
Patriciji među kanonicima
Josip SPINGAROLI - patricij riječki i zadarski de Dominis i de Dassa. Primljen u kan. zbor 1763.
Felice MONALDI - patricij Rijeke, Pićnja i Perugie. Primljen u kan. zbor 1780.
Ostali podaci o kanonicima
Petar Antun GAUS 1693. postaje biskupom pićanske biskupije.
Ivan Matija VITNIĆ 1698. je kapelan gradske tvrđe (kaštela), a 1699. promaknut za pazinskog prepošta.
Fran Augustin CORSI 1728. postaje generalni vikar pićanskog biskupa.
Antun BENZONI je 1749-1760. prvad ("primičerio") Modruše.
Toma de PERI 1789. postaje arhiđakon Modruše i vanjski vikar Vinodola.

 

Izvor:

 

 

Kreirao: SEAS

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice