Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


 


riječki dvoglavi orao

Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Blečić Kajetan

Kajetan BlečićRođen: Zamet, Rijeka, 3. kolovoza 1917.
Umro: 5. Travanj 2005.

Roditelji: ??
Braća: ??

Supruga: ??
Djeca: Marin Blečić

Prof. dr. sc. Kajetan Blečić, specijalist za higijenu i socijalnu medicinu. Utemeljitelj javnog zdravstva i prvih domova zdravlja u Rijeci i širem riječkom području. Ono što je u prvoj polovici prošloga stoljeća bio prof. dr. Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), poznat i kao osnivač "Svjetske zdravstvene organizacije" i medicinski gigant na nacionalnoj razini, njegov učenik prof. dr. Kajetan Blečić bio je na regionalnoj razini na riječkom području u drugoj polovici prošloga stoljeća.

Dao je nemjerljiv doprinos razvoju zdravstva, posebno izvanbolničke zdravstvene zaštite, osnivanjem Zavoda za zaštitu zdravlja, jedinstvene zdravstvene ustanove kojoj je kasnije bio direktor. Želio je i uspio afirmirati primarnu zdravstvenu zaštitu i čuvanje i unapređenje zdravlja svakog čovjeka bez obzira na njegov svjetonazor, naciju, boju kože, socijalni status ili položaj na društvenoj ljestvici, što u pionirskom radu i nije bilo lako. Neumoran zagovornik javnoga zdravstva, često je otvoreno isticao svoje ideje i uspijevao nametnuti socijalnu orijentaciju, suprotstavljajući se tadašnjoj liječničkoj privatnoj praksi. Njegove ideje često su bile ispred svog vremena, pa stoga ne iznenađuje što nije uvijek bio shvaćen, ili što je imao idejne protivnike.

Kajetan BlečićSpajanjem nekadašnjeg "Doma narodnoga zdravlja" i "Higijenskog zavoda" u jedinstvenu ustanovu nazvanu "Zavod za zaštitu zdravlja", uspio je objediniti sveukupnu izvanbolničku zdravstvenu zaštitu u jednoj ustanovi te ostvariti svoj san.
Zbog njegova specifičnog ustrojstva, ali i postignutih dobrih rezultata na poboljšanju zdravstvenog stanja stanovništva, tadašnji "Zavod za zaštitu zdravlja" često su posjećivale zdravstvene delegacije i ministri zdravstva mnogih zemalja svijeta – kako bi nešto i naučili.
Također, zaslugom dr. Blečića, ušle su i tadašnje zdravstvene stanice u radnim kolektivima – nakon čega se unaprijedila prventivna zdravstvena zaštita.
Prof. dr. Kajetan Blečić bio je dugogodišnji direktor "Doma narodnog zdravlja" i ravnatelj "Zavoda za zaštitu zdravlja" u Rijeci te profesor na Medicinskom fakultetu pri riječkome Sveučilištu.

Sav svoj život posvetio je unapređenju struke i odgoju mladih kadrova. Mnogi se sjećaju s kolikim je entuzijazmom, energijom i volonterskim radom započeo i radio u nastavničkom zvanju. Pokazivao je put mlađima kako bi isto, s mnogo elana radili u daljoj afirmaciji primarne zdravstvene zaštite i u daljoj edukaciji i odgoju budućih zdravstvenih kadrova.
Jedan je od utemeljitelja središnje knjižnice medicinskog fakulteta, dispanzera i laktarija. Sam će za sebe reći: "Kad god sam se našao pred nekim problemom, vraćao sam se, u mislima, prof. dr. Andriji Štamparu".Narodni Zdravstveni List

Prof. dr. Kajetan Blečić je, u cjelokupnom svom dugogodišnjem radu u izvanbolničkom javnom zdravstvu, posebno značenje pridavao zdravstvenom odgoju naroda i zdravstvenom prosvjećivanju pa je još 1958. godine osnovao i utemeljio "Narodni zdravstveni list", jedinstvenu zdravstvenu publikaciju za zdravstveno prosvjećivanje, koja neprekidno izlazi i danas. Također je 1964. organizirao i pokretanje stručnog časopisa "Medicina", časopis "Hrvatskoga liječničkog zbora – Podružnica Rijeka" i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, namijenjenog zdravstvenim djelatnicima (danas "Medicina Fluminensis"). Časopis "Medicina" je dobitnik Godišnje nagrade grada Rijeke 1975. za rad na afirmaciji naučnih i stručnih dostignuća s područja medicine, a časopis "Narodni zdravstveni list" 1979. za značajan doprinos unapređivanju zdravstva, zdravstvene kulture i društveno-medicinske misli u nas.

Neumoran u nastojanjima da unapredi zdravlje ljudi ovoga kraja, radio je na suzbijanju dječje paralize na riječkom području, a to je ostvario obranom disertacije o Dječjoj paralizi (Poliomijelitisu).

Pored svog tog angažmana u zdravstvu, obavljao je više društveno-političkih dužnosti. Vršio je funkcije zastupnika "Socijalno-zdravstvenog vijeća Sabora SRH", člana "Upravnog odbora Zdravstvenih ustanova SRH", odbornika grada i kotara Rijeke, a bio je i prvi predsjednik "Savjeta za narodno zdravlje" u Rijeci.

Prof. dr. Kajetan Blečić rođen je na Zametu u Rijeci u radničkoj obitelji.

Gimnaziju je završio u Sušaku. U Sušačkoj gimnaziji je već, iz predavanja Ante Švalbe upijao štamparovske ideje socijalne medicine, a nakon toga od Štampara, čija je predavanja slušao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
1941. godine završava Medicinski fakultet u Zagrebu. Nakon studija ostao je u kontaktu sa svojim učiteljem, Andrijom Štamparom.

Blečić je, u želji da se vrati u svoj zavičaj, odbio Štamparov poziv da postane edukatorom pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji na čijem je osnivanju on radio.

Kajetan BlečićPo završetku studija, već 1. listopada 1941. postaje zaposlenik Sušačke bolnice.

Kada su Talijani, nakon okupacije Sušaka zatvorili sušačku bolnicu za civilne bolesnike i pretvorili je isključivo u vojnu bolnicu, pa sve do 1943, Sušačku su bolnicu čuvali talijanski karabinjeri, ali gotovo cjelokupno osoblje bilo je na strani NOP-a (Narodno Oslobodilačkog Pokreta). Lječili su i partizane tako da su ih prijavljivali pod tuđim imenima.
U to je vrijeme dr. Blečić pod prisilom talijanskih vlasti morao prihvatiti rad u riječkoj bolnici ("Ospedale civico di Santo Spirito Fiume", današnji KBC).
Sredinom 1943., nakon talijanske kapitulacije odlazi iz riječke bolnice i počinje raditi sa dr. Dabovićem u ambulanti Kastav. Svojim automobilom Fiat Topolinom obilazi cijelu Kastavštinu i liječi stanovništvo, ali i ranjene i bolesne partizane.

1944. dr. Blečić odlazi u partizane pa stanovništvo Kastva ostaje bez liječničke pomoći.

U ratu je obavljao razne dužnosti, od bolničara do zapovjednika medicinsko-sanitetskog bataljona. Između ostalog bio je referent saniteta 1. i 2. istarske brigade, voditelj vojne bolnice Kuželj-Turki (Gorsk i kotar), komandant saniteta bataljona 43. istarske divizije i referent saniteta riječko-pulskog područja. Kraj rata dočekao je kao vršilac dužnosti šefa internog odjela vojne bolnice u Postojni.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata vratio se u Kastav gdje je bio općinski liječnik, i gdje je organizirao prvu zdravstvenu stanicu riječke podregije. Nedovršeni zadružni dom na Šporovoj jami u Kastvu preuređen je u prvu zdravstvenu stanicu u našem kraja. Svečano je otvorena 1952., a pokrivala je područje Sv. Mateja, Klane, Zameta i Drenove.

Od 1. siječnja 1953. vrši dužnost direktora "Doma narodnoga zdravlja" Rijeka. Na toj dužnosti ostao je do 30. lipnja 1960. godine.

Nakon spajanja nekadašnjeg "Doma narodnoga zdravlja" i "Higijenskog zavoda" u jedinstvenu ustanovu nazvanu "Zavod za zaštitu zdravlja" prelazi na dužnost ravnatelja novoosnovanog "Zavoda" u Rijeci, posao koji je radio do umirovljenja 1983. godine. Kao direktor Doma zdravlja zaslužan za otvaranje preko 100 ambulanti u tadašnjem kotaru Rijeka. Također, organizirao je i dječje klimatsko lječilište u Trsteniku.

Kada je 12. Srpnja 1955. na sjednici Republičkog vijeća izglasan Zakon o osnivanju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a 14. Srpnja 1955. Sveučilišni savjet izabrao komisiju za obavljanje priprema za otvaranje Medicinskog fakulteta, Kajetan Blečić je bio član povjerenstva koje je imalo zadaću provesti u djelo Štamparov plan osnivanja riječkog medicinskog fakulteta, temeljen na izvješću Ante Šercera.

1956. završava specijalizaciju iz "Higijene i socijalne medicine".

Pogreb Zdravka Kučića na Trsatu
Pogreb dr. Zdravka Kučića na Trsatu 25. listopada 1961. S lijeve strane kovčeg nose liječnici prof. dr. Silvije Novak, prof. dr. Dušan Jakac i dr. Kajetan Blečić, a s desne strane društveno-politički rukovoditelji grada i kotara Rijeke Kazimir Jelovica, Miloš Grbac i Nikola Pavletić.


1960. godine, odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Medicinskog fakulteta u Rijeci, povjerena mu je nastava iz predmeta "Organizacija javne zdravstvene službe i socijalne medicine".

1969. stekao je doktorat medicinskih znanosti disertacijom "Poliomijelitis i cijepljenje na području općine Rijeka".

Dr. Kajetan Blečić zaslužan je za izgradnju tada nove, a i danas reprezentativne zgrade Zavoda za zaštitu zdravlja, svečano otvorene i useljene 1972. godine.

1972. habilitirao se na riječkomu Medicinskom fakultetu, gdje je 1973. izabran za izvanrednog, a 1978. za redovitog profesora.

Kajetan Blečić, BistaGodine 1973. izabran je za pročelnika "Katedre socijalne medicine i zdravstvene ekologije" na riječkom medicinskom fakulteta.

30. listopada 1974. godine izabrani su članovi upravnog odbora riječke sekcije Organizacije zdravstvene službe Zbora liječnika - Sekcije za socijalnu medicinu Hrvatske. Osnivačka skupština održana je u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar". Izabrani članovi su bili: Dr. Berislav Skupnjak, predsjednik, Prof. dr. Kajetan Blečić, podpredsjednik, Dr. Luka Kovačić, tajnik, Dr. Ivo Eterović, član, Dr. Vilim Tonković, član, Dr. Karmela Krleža, delegat u Uredničkom savjetu Liječničkog vjesnika, Dr. Zvonko Šošić, blagajnik.

1978. Kajetan je izabran za predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora - Podružnice Rijeka

Dva je puta dobio Nagradu grada Rijeke. Prvi put je 1962. godine dobio Godišnju Nagradu Grada Rijeke za "Izniman doprinos i rad u Domu narodnog zdravlja", a drugi je put 1980. godine dobio nagradu Nagrada za životno djelo grada Rijeke za "plodonosni i dugogodišnji rad na području zdravstvene zaštite". Također je dobio Republičku nagradu "Dr Marija Schlesinger" za moral i etiku.

Preminuo je 2005. godine. Pokopan je na groblju Trsat.

07. travnja 2016. u prizemlju zgrade "Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo" na riječkoj Mlaki, u zgradi za čiju je izgradnju i sam bio zaslužan, otkrivena mu je spomen-bista (slika desno). Bistu je svečano otkrila njegova unuka Hana Blečić, a prisutni su bili i župan Zlatko Komadina i dugogodišnji suradnik Kajetana Blečića Vjekoslav Bakašun, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ Boris Ritoša, ravnatelj nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Vladimir Mićović, pomoćnik Ministar zdravlja Denis Kovačević i zamjenik gradonačelnika Grada Kastva Dean Jurčić.

 

DJELA:

 

 

 

Kreirali: - Nenad Labus
          - SEAS          

 

Izvori:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice